Najčešća pitanja koja korisnici Centra za socijalni rad u Cazinu postavljaju su:

  1. KOJA SU PRAVA IZ SOCIJALNE ZAŠTITE?

Prava iz socijalne zaštite su:

  • Novčana i druga materijalna pomoć
  • Osposobljavanje za rad i život
  • Smještaj u haniteljsku porodicu
  • Smještaj u ustanove socijalne zaštite
  • Usluge socijalnog i drugog stručnog rada
  • Kućna njega i pomoć u kući.

 

  1. KO SU KORISNICI STALNE NOVČANE/SOCIJALNE POMOĆI?

Stalnu socijalnu pomoć mogu ostvariti osobe koje ispunjavaju zakonski određene uslove:

- da je osoba nesposobna za rad,

- da nema dovoljno prihoda za izdržavanje,

- da nema srodnika koji su po zakonu obavezni da ih izdržavaju ili, ako imaju, da nisu u mogućnosti da izvršavaju obavezu izdržavanja,

- da svoju nepokretnu ili pokretnu imovinu ili dio iste testamentom ili ugovorom prenese 

  na državnu zajednicu.

  Osoba nesposobna za rad je:

- osoba kojoj su umanjene psihofizičke sposobnosti,

- lice koje je starije od 65 odnosno 60 godina,

- žena za vrijeme trudnoće, porođaja i poslije porođaja,

- roditelji, očuh, maćeha ili usvojilac koji se stara o jednom ili više djece do jedne godine

  života.

Osoba ili porodica koja nema dovoljno prihoda za izdržavanje također ostvaruje pravo na stalnu novčanu pomoć. Zahtjev za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć možete preuzeti OVDJE.

 

  1. KO IMA PRAVO NA JEDNOKRATNU/IZUZETNU NOVČANU POMOĆ?

Pravo na jednokratnu i izuzetnu novčanu pomoć mogu ostvariti osobe i porodice u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajući oblik zaštite. To su porodice koje pretrpe prisilnu migraciju, repatrijaciju, elementarne nepogode, smrt jednog ili više članova porodice, povratka s liječenja, otpuštanja sa izdržavanja kazne zatvora ili izvršavanja odgojne mjere ukoliko osoba nema dovoljno prihoda za izdržavanje i nema srodnika koji su po zakonu obavezni da ih izdržavaju ili, ako imaju, da nisu u mogućnosti da izvršavaju obavezu izdržavanja. JNP se može ostvariti najviše tri puta u godini dana.

 Zahtjev za ostvarivanje prava na JNP možete preuzeti OVDJE.

 

  1. KO IMA PRAVO NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU PUTEM CENTRA ZA SOCIJALNI RAD?

Pravo na zdravstveno osiguranje putem centra za socijalni rad mogu ostvariti svi korisnici socijalne zaštite ukoliko ne postoji drugi osnov za regulisanje zdravstvenog osiguranja.

Pravo na zdravstveno osiguranje putem Centra za socijalni rad mogu ostvariti osobe čiji prihod po članu domaćinstva ne prelazi iznos od 20% prosječne plate ostvarene u FBiH u protekloj godini i koje ovo pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu, a spadaju u neku od sljedećih kategorija:

  • trudnica i porodilja sa djetetom uzrasta do 6 mjeseci (ukoliko se brine o djetetu),
  • osoba sa invaliditetom kao i dijete nesposobno za samostalni život i rad od prije 15-te godine života dok ta nesposobnost traje
  • Teški duševni bolesnici koji zbog prirode i stanja bolesti mogu ugroziti svoj život ili život drugih lica, ili pak oštetiti materijalna dobra, a nalaze se ili su se nalazili na bolničkom liječenju pod šifrom bolesti: F20 i svim podtačkama (od F20.0 do F20.9).
  • Ovisnici o teškim drogama, registrovanim u centrima za mentalno zdravlje, odnosno odjelu neuropsihijatrije, za vrijeme detoksikacije i liječenja
  • - Lica oboljela od epilepsije, te davatelji i primatelji organa.

        Pravo na zdravstveno osiguranje priznat će se bez obzira na imovinski status osobi koja je oboljela od:

  • cerebralne paralize,
  • leukemije,
  • malignih oboljenja,
  • inzulno ovisnog dijabetesa,
  • TBC-e i
  • Celijakije.

Pravo na zdravstvenu zaštitu bez obzira na imovinski cenzus imaju djeca od rođenja do polaska u školu kao i lica starija od 65 godina.

Zahtjev za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu možete preuzeti OVDJE.

 

  1. KAKO POSTATI HRANITELJ?

Svako lice koje želi biti hranitelj podnosi prijavu za obavljanje hraniteljstva centru prema mjestu svog prebivališta, odnosno boravišta na obrazcu prijave za obavljanje hraniteljstva. Uz prijavu se prilaže saglasnost ostalog domaćinstva za obavljanje hraniteljstva i druga dokumantacija po potrebi centra.Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja centar daje stručnu procjenu o ispunjavanju uslova propisanim Zakonom o hraniteljstvu. Hranitelj se stara o hranjeniku u svom stambenom prostoru, a izuzetno u stambenom prostoru hranjenika kada je to u najboljem interesu hranjenika. Hranitelj po ovom Zakonu o hraniteljstvu mora imati stalna novčana primanja. Po Zakonu o hraniteljstvu hranitelj mora završiti osposobljavanje i edukaciju prije izdavanja rješenja čiju edukaciju vrše certificirani treneri. Jedan hranitelj ili hraniteljska porodica može primiti na smještaj najviše troje djece ili odraslih lica. Hranitelj ukoliko hranjenik nema primanja dobiva naknadu za izdržavanje hranjenika te naknadu za hranitelja. Nakon donošenja rješenja ugovor o hraniteljstvu sklapaju nadležni centar za socijalni rad te hranitelj gdje su navedene obaveze i prava.

 

  1. ŽELIM SE RAZVESTI, KOJI JE PRVI KORAK?

Bračni partneri koji imaju maloljetnu djecu dužni su prije pokretanja sudskog postupka razvoda braka sudjelovati u postupku posredovanja.

Svrha posredovanja jeste da se saniraju uzroci koji su doveli do odluke za razvod braka ili da se postigne sporazum roditelja o povjeri, kontaktiranju i izdržavanju mldb.djece.

Zahtjev za posredovanje možete preuzeti OVDJE.

 

  1. BIVŠI(A) SUPRUG(A) MI NE DOZVOLJAVADA VIDIM NAŠE DIJETE, ŠTA DA RADIM?

Ukoliko je nadležni sud donio odluku o kontaktiranju roditelja sa djetetom, a koja je postala pravosnažna  te se ta odluka ne provodi, roditelj kojem je određen pravosnažnom sudskom odlukom način i vrijeme održavanja kontaktiranja  s mldb. djetetom ima pravo i mogućnost obratiti se nadležnom sudu prijedlogom za izvršenje navedene presude. Isto tako postoji mogućnost da drugi roditelj prijavi nadležnoj policijskoj stanici roditelja koji sprječava ili onemogućava provođenje kontaktiranja.

Ukoliko ne postoji pravosnažna sudska presuda o kontaktiranju roditelja i djeteta potrebno je nadležnom sudu podnijeti tužbu za ostvarivanje kontakta s djetetom jer ostvarivanja prava na isto je u nadležnosti suda koji o tome donosi odluku.

 

  1. RODITELJ NAKON RAZVODA BRAKA NE PLAĆA IZDRŽAVANJE /ALIMENTACIJU ZA DIJETE, ŠTA DA RADIM?

Nakon pravosnažne sudske odluke kojom se roditelju mldb. djeteta određuje iznos za obavezu izdržavanja, on je dužan postupati u skladu sa navedenom odlukom. U slučaju da se roditelj ne pridržava obaveze plaćanja drugi roditelj nadležnom sudu podnosti prijedlog za izvršenje navedene presude.

 

  1. BIVŠI(A) SUPRUG(A)  JE ZAPOSLEN(A) U INOSTRANSTVU,  A PRAVOSNAŽNOM  SUDSKOM PRESUDOM JE ODREĐENO PLAĆANJE ZA IZDRŽAVANJE ZAJEDNIČKOG DJETETA, ŠTA DA RADIM?

U ovom slučaju je potrebno da se obratite u Centar za socijalni rad sa prikupljenom potrebnom dokumentacijom koja mora biti prevedena na službeni  jezik  zemlje u kojoj je bivši supružnik zaposlen/a. Spisak potrebne dokumentacije možete preuzeti OVDJE.

 

  1. U MOJOJ PORODICI/OKOLINI SE NALAZI OSOBA SA DUŠEVNIM SMETNJAMA KOJA JE OPASNA ZA SEBE I SVOJU OKOLINU, ŠTA DA RADIM U OVOM SLUČAJU?

Osoba sa težim dusevnim smetnjama koja uslijed svoje dusevne smetnje ozbiljno i direktno ugrozava vlastiti zivot ili zdravlje ili sigurnost, odnosno zivot ili zdravlje ili sigurnost drugih osoba moze se smjestiti u zdravstvenu ustanovu bez pristanka, po postupku za prisilno zadrzavanje i prisilni smjestaj. Osobu sa dusevnim smetnjama za koju se osnovano sumnja da moze neposredno ugroziti vlastiti zivot ili zdravlje odnosno zivot i zdravlje drugih u posebno hitnim slucajevima bez prethodnog lijecnickog pregleda mogu ovlastene sluzbene osobe nadleznog ministarstva unutrasnjih poslova dovesti u zdravstvenu ustanovu nadleznu prema prebivalistu ili boravistu osobe odnosno prema mjestu na kojem je osoba trenutno zatecena.

Dakle, za prisilni smještaj u zdravstvenoj ustanovi nadlezan je psihijatar koji primi osobu i ocijeni da li postoje razlozi za prisilno zadržavanje.

OSOBE SA DUŠEVNIM SMETNJAMA NISU KORISNICI SOCIJALNE ZAŠTITE I KAO TAKVI NE SMJEŠTAJU SE U USTANOVE SOCIJALNE ZAŠTITE NEGO U ZDRAVSTVENE USTANOVE.

Jedino u slučaju kada osoba sa duševnim smetnjama, a koja ima/nema porodičnu podršku ili se našla u stanju socijalne potrebe može se smjestiti u ustanovu socijalne zaštite SAMO UZ DOBROVOLJNI PRISTANAK (ovo se odnosi i na osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost).

 

  1. ŽELIMO USVOJITI DIJETE, KOJI JE PRVI KORAK?

Prvi korak kod usvojenja  jeste podnošenje zahtjeva Centru za socijalni rad (predlažemo podnošenje zahtjeva što većem broju centara za socijalni rad na području BiH, a i šire).

Zahtjev možete preuzeti  OVDJE.